Art zona: Legat Petra Lubarde

Jedan od najznačajnijih slikara jugoslovenskog prostora 20. veka, akademik Petar Lubarda, među nekolicinom je koji su stekli visoku međunarodnu reputaciju.

Način na koji je 1957. godine, sa suprugom Verom, useljen u reprezentativnu vilu na Dedinju, u Iličićevoj ulici, u blizini Titove rezidencije, poseduje anegdotski karakter, ali jeste i paradigma jednog minulog vremena. Naime, ugledna strana delegacija, koja je došla u zvaničnu posetu Jugoslaviji, želela je da obiđe atelje čuvenog Lubarde. Slikar, koji je stvarao u skromnom ateljeu, po hitnom postupku, naredbom "sa vrha", preseljen je u zdanje na Dedinju.

Nekoliko meseci posle slikareve smrti, u leto 1974. godine, u jednom delu kuće postavljen je legat Petra Lubarde, koji je zatvoren za javnost 1983. godine. Od tada, pa sve do smrti slikareve udovice 2008. godine, dakle, čitavih četvrt veka, i pored nekoliko neuspelih pokušaja reanimacije Ateljea Petra Lubarde, ova kuća egzistira kao opskurno mesto, gde se Lubardina dela seku, rasparčavaju, nestaju pod nerazjašnjenim okolnostima.

Tri decenije nakon što je zatvoren za javnost, uključujući šest godina intenzivnog, razgranatog i sveobuhvatnog rada na obnovi po najvišim muzeološkim standardima, 23. decembra minule godine Legat Petra Lubarde ponovo je otvoren.

O različitim aspektima obnove Legata Petra Lubarde u emisiji svedoče: direktorka Kuće legata u periodu 2009-2014. godine mr Ana Veljković, direktorka Centralnog instituta za konzervaciju u Beogradu prof. dr Mila Popović Živančević, konzervator-restaurator mr Vanja Jovanović, arh Mirjana Gruber, direktor Kuće legata Filip Brusić Reno, kustos Ksenija Samardžija, i sekretar za kulturu grada Beograda Vladan Vukosavljević.

Urednik i autor: Danijela Purešević

Režija: Marko Šotra

 

broj komentara 0 pošalji komentar