Trezor

25 godina od pada Berlinskog zida, a tada je za Televiziju Beograd sa lica mesta izveštavao novinar Mihajlo Kovač

Noć i dan Istoka i Zapada - "Seriju spoljno-političkih emisija o ujedinjenju dve Nemačke čine tri emisije emitovane od novembra prošle do oktobra ove godine. Obuhvataju sledeće teme: pad berlinskog zida, izbore u Nemačkoj demokratskoj republici i ujedinjenje. U seriji su autenično sa lica mesta prikazana dramatična zbivanja koja su potresla svet. Reporter Mihajlo Kovač i snimatelj Aleksandar Ćetković zabeležili su nezaboravne prizore sloma jednog autoritativnog režima i bolno rađanje nove Nemačke koje je, uz euforiju, nosilo i otpore, pa i strah za budućnost. Ove dokumenatrne emisije mogu da konkurišu emisijama vodećih televizijskih stanica u svetu", piše u obrazloženju Godišnje nagrade RTB-a za 1990. godinu koju su dobili novinar Mihajlo Kovač i snimatelj Aleksandar Ćetković. Nažalost, u Programskom arhivu TVB dve od tri navedene emisije ne postoje. "Trezor" je, beležeći godišnjicu ujedinjenja dve Nemačke, 3. oktobra 2005. prikazao Kovačevu  emisiju Dobro jutro, Nemačko iz serije Svet danas, i tu su korišćeni snimljeni materijali iz njegovih prethodnih boravaka 1989/90, no celovite emisije nisu sačuvane. Pozvali smo Kovača decembra 2010. godine da za gledaoce "Trezora" osveži pamćenje o svom izveštavanju iz Istočne Nemačke septembra, te Istočne i Zapadne Nemačke novembra 1989, rado se odazvao Mihajlo Kovač, tadašnji novinar i urednik spoljno-političke rubrike Informativnog programa RTB-a. Na snimanje je Kovač doneo tri male betacam kasete na kojima je delimično sačuvan materijal iz tog vremena. Mi smo Kovača dočekali sa snimkom drugog Dnevnika od 10. novrembra 1989 (urednik Aleksandar Crkvenjakov), u kojem on, pravo sa aerodroma stiže u Dnevnik da prikaže tek snimljene materijale. Tako, dok u Berlinu još traje rušenje sa slavljem, potresnim susretima i prvim komentarima s jedne i druge strane zida u nestajanju, jugoslovenska publika je gledala to isto, kao u direktnom prenosu.

- Učesnici: Mihajlo Kovač, novinar i komentator (u TVB od 1986. do 1992); Isidora Sekulić, urednik Kulturne rubrike Informativnog programa RTS (u TVB od 1972), Bojana Andrić, urednik Redakcije za istoriografiju (u TVB od 1971)

- Realizacija: snimatelj Željko Malić, snimatelj zvuka Ljuba Jovanović, saradnik Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, urednik istraživač Vesna Ignjatović, montažer Branislava Teodosić, autor Bojana Andrić

- Snimano 21.10.2009, premijerno emitovano 20.01.2010, reprizirano 13.08.2010, Redakcija za istoriografiju

Ponedeljak, 08.12.2014. na RTS SAT

Izbor iz ranijih "Trezora":  Prvi deo emisije "Trezoraska čestica" snimljene povodom Svetskog dana audio-vizuelne baštine 27. oktobra ove godine

Trezorska čestica, prvi deo - Redakcija za istoriografiju šestu godinu za redom obeležava Svetski dan audio-vizulene baštine skupom stručnjaka iz oblasti a/v baštine, koji se bave istraživanjem, edukacijom i zaštitom, teoretičara medija, kulturologa, televizijskih poslenika, saradnika i prijatelja Redakcije. Sadržaji dosadašnjih obeležavanja Dana a/v baštine: 2009 - Instalacija je predstavljala komplikovan put filmskog zapisa od kamere koja snima događaj poslednjih decenija 20. veka do digitalizacije istog snimka u 21. veku nazvano "Prošlost za sadašnjost: žica kucavica"; 2010 - Stručna tura u Centru za revitalizaciju traka pod nazivom "Na istorijskoj adresi" organizovana je za TV poslenike, arhivare, muzealce i novinare; 2011 - Stručna tura kroz lagume Radio Beograda i poseta fondovima Fonoteke RB za kustose muzeja, istoričare arhiva, televizijske poslenike; 2012 - Instalaciju u prostoru čine fotografije stručnog tima koji rade na revitalizaciji filmskog fonda Televizije i primercima zdrave i obolele filmske trake, a projekcija "Plamen a/v baštine" prikazuje TV program jedne dnevne sheme sa kraja šezdesetih godina sabijena u tročasovnu projekciju; 2013 - biskopska predstava revitalizovanog TV filma "Leptirica", četrdeset godina posle premijere.
Ove godine, skup je održan na maloj sceni "Petar Kralj" Ateljea 212, a  stručna mišljenja o pokretnim slikama kao nacionalnom kulturnom dobru izneli su teoretičari medija prof. dr Milena Dragićević-Šešić, kulturolog; prof. dr Stanko Crnobrnja, reditelj i dr Aleksandar Petrović, profesor kulturne antropologije. U nastavku su prikazane dve arhivske "čestice", odnosno trominutni zapis iz Dnevnika od 20. januara 1970. o premijerama: "Rano jutro" u Ateljeu 212 i "Molim Partiju da me primi u svoje redove" u Domu omladine Beograda. Ono što se ne može saznati iz kratkog arhivskog zapisa, saznalo se iz sećanja prisutnih učesnika: glumaca Atelje 212 Ranate Ulmanske, Dejana Čavića, Branka Milićevića, grafičara i karikaturiste Jugoslava Vlahovića i reditelja predstave u Domu omladine Dejana Karaklajića. Na kraju ovog skoro dvočasovnog skupa, u razgovor se uključila ne manje stručna publika. Govorili su Zoran Simjanović, Ivan Medenica, Ksenija Radulović, Prvoslav Plavšić, Veselin Grozdanić, Dušan Đoković, Branka Otašević, Dragan Bulatović... Najviše su profitirali prisutni studenti, jer prava je retkost prisustvovati razmeni mišljenja ovolikog broj teoretičara i praktičara koji govore o slici i zvuku u prostoru i vremenu kada upravo iskoračujemo iz analogne u digitalnu eru. Moderator ovog skupa bila je Bojana Maljević, doktorand na studijama menadžmenta kulture i medija na Fakultetu dramskih umetnosti.

- Učesnici: prof. dr Milena Dragićević-Šešić, prof. dr Stanko Crnobrnja, prof. dr Aleksandar Petrović, Bojana Andrić, moderator Bojana Maljević

- Scenaristi Bojana Andrić, Bojana Maljević; urednik istraživač Vesna Došen, saradnici Marijana Čuturilo, Milena Marković, Sandra Milošević; tehničko vođstvo Nebojša Arsenijević, ton majstor Petar Popović, specifični uređaji Veljko Bašić, Živojin Pandurov; scenograf Tanja Ivanović, dizajner svetla Vladimir Slijepčević, kamermani Miljan Matović, Bratislav Gajović, Srđan Veličković, Luka Živković; video mikser Duška Balov, organizator Gordana Grdanović, reditelj Milan Kundaković, urednik Bojana Andrić

- Snimano 27.10.2014, premijerno emitovano 21.11.2014, Redakcija za istoriografiju, urednik Dobrivoje Ilić

broj komentara 0 pošalji komentar