Arhiv Srbije - 115 godina

"Među istoričarima postoji saglasnost da dokument nije istorija, ali bez dokumenata nema istorije. U arhivima je sve složeno po vremenima, po epohama, po godinama i danima, ali arxivi u svojoj suštini imaju vanvremensku dimenziju" – dr Miroslav Perišić, direktor Arhiva Srbije.

Zakon o Državnoj arhivi Kraljevine Srbije, kako je prvobitno bio naziv Arhiva Srbije, donet je 2. decembra po starom, odnosno 14. decembra po novom kalendaru 1898. godine. Na ovaj datum se obeležava Dan arhiva u Srbiji. Od osnivanja, dokumenti su sakupljani na razne načine, putem otkupa ili poklonima. Jedan deo je nestao u vihoru ratova. Arhiv Srbije danas čuva oko trinaest hiljada dužnih metara dokumenata, razvrstanih u preko sedam stotina fondova i zbirki.

"U arhivskim prostorijama, među ormanima i policama punim tih često potcenjivanih hartija, vrši se stalna služba istini, našoj ljudskoj relativnoj istini koja se teško uočava i osvetljava, a lako zamračuje i gubi" - pisao je Ivo Andrić.

U zgradi Arhiva Srbije u brojnim dokumentima žive okupljeni na jednom mestu Stefan Dečanski, patrijarh Arsenije Čarnojević, Karađorđe, Miloš Obrenović, knez Mihailo, Vuk i Dositej, Nikola Pašić, kralj Aleksandar Karađorđević, Milutin Milanković, Branislav Nušić i druge istaknute ličnosti državnog, naučnog i kulturnog kruga u Srbiji.

O počecima i značaju, o projektima i drugim sadržajima Arhiva Srbije saznaćete više u emisiji "Arhiv Srbije 115 godina - kultura pamćenja", koja je realizovana u znaku jubileja (1898-2013) u okviru Redakcije za nauku i obrazovanje.

Stručni konsultanti iz Arhiva Srbije: dr Miroslav Perišić i Jelica Reljić.

Urednik i scenarista: Ivana Kovačević

reditelj: Dragan M. Ćirjanić

broj komentara 0 pošalji komentar