Budućnost istorije Balkana

Mogu li istoričari iz bivše Jugoslavije da se slože o zajedničkoj novijoj istoriji?

Poznato je da đaci sa dve strane granice, između bilo koje dve države bivše Jugoslavije, istoriju uče ne samo iz različitih udžbenika, već je ta istorija vrlo često potpuno suprotna.

Razlog toga je duboko neslaganje istoričara o tome šta se događalo na prostoru bivše Jugoslavije.

Kako je moguće da se ljudi bave istom naukom, da su im rezultati različiti i da svi misle da su u pravu? Da li će arbitražu o tom slučaju obaviti istoričari iz drugih naučnih sredina i da li će njihovo viđenje istorije Balkana biti podjednako dobro, odnosno loše za sve lokalne istoričare, ili će neki narod i njegovi istoričari u toj analizi biti manje zadovoljni?

Ta pitanja posebno su došla do izražaja tokom rada na projektu američkog istoričara Čarlsa Ingraoa Sučeljavanja jugoslovenskih kontroverzi, na kome su sarađivali istoričari iz celog regiona, ali je, na kraju, određeni broj njih iskazao nezadovoljstvo rezultatom.

O toj temi, u emisiji Oko, govore istoričari Momčilo Pavlović i Mile Bjelajac, a iz Zagreba uključuje istoričar Ivo Goldštajn.

Emisiju vodi Zoran Stanojević.

broj komentara 2 pošalji komentar
(ponedeljak, 31. maj 2010, 21:31) - anonymous [neregistrovani]

Sve je to tacno

Samo su se ti ratovi desavali prije 400 god., a ovi nasi zadnji prije 15 god., dakle i mi cemo se kao i oni nekada pomiriti, samo treba vremena, jer mi (Hrvati i Srbi) nista nismo gori ili bolji od Danaca i Svedjana.

(ponedeljak, 31. maj 2010, 10:54) - anonymous [neregistrovani]

Ja mislim da najbolji primjer

odnos izmedju Svedske i Danske, dvije Skaandinavsek zemlje koje spadaju u red najbogatijih i najsredjenijih drzava na svijetu i koje se uzimaju kao najbolji primjer kad se govori o sredjenoj socijalnoj drzavi!

Te dvije zemlje su tokom istorije ratovale nekoliko puta! 1611,1613,1645, 1657 i 1676 godine! Danas u gradu Lundu (sa takodje jednom od najpoznatijih i nacjenjenijih univerziteta na svijetu) postoji spomenik podignut u znak sjecanja na zrtve iz posljednjeg rata (1676) koji je podignut na 200-godisnjicu te bitke, od strane i svedjana i danaca, i koja je simbol uzasa i stradanja oba naroda a najveca poruka tog monumenta je da se nikad vise ne dogodi rat izmedju dva naroda koji su slicni po mnogome cemu! Monument ne velica ni dance ni svede niti optuzuje jednu ili drugu stranu! Tako nesto treba treba i na Balkanu!

Hvala!

Oko Oko

Autor:
Gorislav Papić, Stevan Kostić, Dragana Ignjić

Svakog radnog dana u 18:25 - najaktuelnije političke, spoljnopolitičke, ekonomske i društvene teme. Najzanimljivije priče o kulturi, najatraktivnije reportaže. [ detaljnije ]