Trag: "Tajne povlenske kugle"

Tajanstvene, nadaleko čuvene i mnogo puta istraživane povlenske kugle nisu čudo prirode, nisu džinovska topovska đulad ni oruđe za katapulte ratničkih prastarih civilizacija, niti su volšebna rukotvorina vanzemaljaca, ali se tako i dalje veruje.

Nastale su vulkanskom aktivnošću, u podvodnim tektonskim poremećajima koji su slični onima koji danas potresaju područje Japana, pre 150 miliona godina, kada je na području Povlena bilo more.

Nauka je ostala imuna i neosetljiva na proizvoljne, mitske predstave o toj pojavi. No, činjenično, suvoparno objašnjenje ne raspaljuje maštu ni lokalnog, planinskog življa na Povlenu, ni avanturista - istraživača, pa zato u narodu, (čak i kod učenih), mistične predstave o tome pobeđuju naučnu istinu i - nastavljaju da žive. Sve na pobrđu Povlena pogoduje mitu.

Bogata i tajanstvena prošlost, nesvakidašnji predeli, nedostupne i tajnovite planinske vrleti, čak i neobična lokalna toponimija koja je u neskladu (Mali Povlen je, sasvim nelogično, viši od Velikog), ali najviše - bistri i maštoviti ljudi.

Nošena željom da razotkrije brojne povlenske tajne, i vezu mitskog i stvarnog autorka emisije Tanja Manojlović i snimatelj Blagoje Đekić, tragaju za džinovskom alkom, koja je po predanju ovdašnjih gorštaka, služila za vezivanje brodova u vreme kada je ovde, kako kažu - bilo more.

Zbilja otkrivaju neobično stenje koje neodoljivo podseća na morske hridi, ali od školjki, morskog peska pa ni alke za vezivanje lađa - ni traga...

Emisija "Tajne povlenske kugle" odgovara na pitanje kako su se sudbine povlenskih gorštaka, njihovi stavovi i život, našli u pozorišnim predstavama, na sceni Ateljea 212, zašto su presušila, biser prirode, Taorska vrela, kako se iz povlenskih šuma i urvina i dalje izvlače drva ljudskom i konjskom snagom, na način ništa drugačiji o onog od pre više vekova...

Autor: Tanja Manojlović

Urednik: Ljubisav Aleksić

broj komentara 1 pošalji komentar
(nedelja, 29. mar 2020, 11:17) - Џорџије [neregistrovani]

Мали повлен

За све сте у праву сем за врхове Повлена. Нема ништа нелогично у именима малог и великог Повлену. Име не каже високи и ниски Повлен него мали и велики. Велики Повлен је нижи али масивнији, самим тим се види логика. А и не треба се много забављати око нелогичности у именима места, планина итд. данас.. Београд је бели град, па је данас црн и прљав и један од загађенијих у Европи.