Čitaj mi!

Trst - raskršće naroda, jezika i kultura

"Ključ za razumevanje tršćanske kulture, kaže prof. dr Marija Mitrović, je multikulturalnost. Kao grad na razmeđi romanskog i slovenskog sveta umeo je da uključi, mnogo više u proces proizvodnje i trgovine, ali i u kulturne i administrativno-upravne poslove - pripadnike različitih naroda i kultura"

Zajedno sa Venecijom, Bečom i Budimom, Trst već dugo i s pravom privlači pažnju naučnika, posebno istoričara, kao centar u kojem se od prvih decenija 18. veka formirala kolonija srpskih trgovaca. Vremenom ovaj grad postaje jedna od baza stvaranja moderne srpske kulture.

U prvoj epizodi "Od rimskog utvrđenja do slobodne luke" biće reči o ekonomskoj i društvenoj transformaciji Trsta u 18. veku od jednog provincijskog grada severne Italije do najmoćnije luke Habzburškog carstva. Prekretnicu u istoriji Trsta označava 1719. godina, kada je, kao i Rijeka, proglašen za slobodnu luku - "porto franko". Fiskalne olakšice i oslobađanje robe od carina privlačili su trgovce i druge preduzetnike, moreplovce, a sa njima i razne avanturiste spremne da okušaju sreću na novom terenu. Bilo je Nemaca, Grka, Jevreja, Cincara, Slovena sa okupiranih mletačkih i turskih teritorija, među njima i Srba koji se u Trstu trajno naseljavaju od 1736. godine. Dekretom iz 1751. godine, carica Marija Terezija proglasila je Trst slobodnim trgovačkim gradom i omogućila slobodu veroispovesti. Upravo ta liberalna politička i religiozna klima omogućila je nastanak Trsta kao raskršća nacija, religija i ideja; Trsta kao žiže trgovačke, a često i kulturne razmene.

Serija "Trst-raskršće naroda, jezika i kultura", bazirana je na knjizi "Cultura Serba a Trieste" italijanskih i srpskih autora koju je priredila prof. dr Marija Mitrović.

Na koji način su Srbi doprineli stvaranju specifičnog kulturnog i istorijskog entiteta grada Trsta? Tokom prikazivanja serije gledaoci će imati priliku da čuju mnogo podataka i vide materijal koji do sada nikad nije ili je retko prikazivan široj javnosti.

Snimatelj Ivan Dimitrijević, kompletna grafička obrada Vladimir Ivanović, montaža Miloš Stojanović.

Saradnici na scenariju dr Marija Mitrović, dr Aleksandar - Luj Todorović, dr Jelena Todorović, urednik i scenarista Ivana Kovačević.

Serija ima pet epizoda. Snimljena je u junu 2011. u Trstu. Realizovana u okviru Redakcije za nauku RTS.

broj komentara 0 pošalji komentar