Čitaj mi!

313. - Uspon Vizantije

U godinama u kojima se gradila Sveta Sofija u Konstantinopolju, Justinijan je ponovo krenuo u osvajanje Italije i Afrike. Između leta 533. i 540. godine, Kartagina, Sicilija, Rim i, naposletku, Ravena pali su u ruke Justinijanovih vojski...

U Italiju i severnu Afriku Carstvo se vratilo za nekoliko narednih vekova. Današnje ime zaleđa Ravene, Romanja, obeležje je negdašnje „rimske" zemlje - mala Romania, na Jadranskom moru, iz koje su brodovi često plovili u Konstantinopolj. Tokom čitavog ranog srednjeg veka pape su bile podanici istočnorimskih careva. Sve do 800. godine svaki papski dokument poslat zapadnim episkopima i zapadnim vladarima bio je datiran po godinama vladavine careva u Konstantinopolju, pravih papskih vladara i gospodara.

Ipak, Justinijanu Prvom je pošlo za rukom samo da za kratko vreme obnovi spoljašnji sjaj Carstva, ali ne i da sprovede unutrašnju regeneraciju ostarelog i već istrošenog rimskog državnog organizma. Ali, s druge strane, hiljadu godina posle sloma Zapadnog carstva, Vizantijsko carstvo koje je bilo grčko po jeziku i pravoslavno po veri, ostaje kao izgrađeno društvo, sa veoma razvijenim pravnim i birokratskim sistemima, i sedištem u velikom trgovačkom i vojnom utvrđenju, Carigradu, koji je u svom zenitu bio najveći hrišćanski grad na Zemlji.

Učestvuju: dr Oliver Tomić; Kardinal Đanfranko Ravasi; Ivan Matejić, Prof. dr Nikola Jakšić; dr Eduard Peričić; Prof. dr Radivoj Radić; Prof. dr Slavko Kovačić, Dr Franjo Velčić; Nino Novak; Prof. dr Joanis Tarnanidis.

Urednik serije: Božidar Nikolić; glavni stručni konsultant i scenarista: Prof. dr Radivoj Radić; reditelj: Tatjana Fero; snimatelj: Vasko Vasović; montažer: Goran Mijić.

broj komentara 0 pošalji komentar
313. - 1700 godina slobodnog hrišćanstva   313. - 1700 godina slobodnog hrišćanstva

Autor:
Scenario: Prof. dr Radivoj Radić, istoričar. Režija: Tatjana Fero. Urednik serije: Božidar Nikolić.

Dokumentarna serija od 14 epizoda prati istoriju hrišćanstva od njegovog nastanka u Judeji, događaje u vreme donošenja Milanskog edikta sve do 9. veka kada novonastanjena slovenska plemena, u prvom redu Srbi i Hrvati u Iliriku, počinju iz Rima i Konstantinopolja da prihvataju hrišćanstvo. [ detaljnije ]