četvrtak, 31. jan 2013, 22:05
313. - "Pax romana" i počeci velike crkve
U istoriografiji uobičajena je ocena da je Rim oko 150. godine dostigao vrhunac moći i kulturnog stvaralaštva koji je obeležen rečima "Pax Romana" ili "Rimski mir". "Pax romana" je tadašnjim hrišćanima bio dar sa neba...
Hrišćani i pagani onog vremena slave eru mira, koja - od Avgusta do Marka Aurelija - odgovara organizaciji i razvoju osvojenih zemalja, industriji i poljoprivredi, trgovini i bogatstvu, ali i razmeni kulturnih i religioznih dobara, pri čemu se Istok svojim pobednicima Rimljanima odužuje donoseći im svoj jezik, svoju umetnost i svoju religiju.
Drugi vek je vreme naslednika svetih apostola, episkopa. Svaki grad u Imperiji imao je svoju crkvenu jedinicu ili opštinu na čelu koje je bio episkop. U prvih 200 godina nastaje mnoštvo pisanih radova, jevanđelja, poslanica, otkrovenja. Do kraja drugog veka vaseljenske crkve su napravile spiskove prihvatljivih knjiga. Sve su prihvatile četiri tradicionalna jevanđelja, Pavlove poslanice i Lukina dela apostolska. Hrišćani su svoju pravovernost učvrstili na jedinstvu Starog i Novog zaveta, tako da niko za sebe nije mogao reći da je hrišćanin ako nije prihvatio doktrine Starog zaveta u vezi s nastankom sveta i prirodom čoveka.
U vreme vladavine cara Trajana vlada načelo da rimska država sa svoje strane ne progoni hrišćane, ali ukoliko ih neko optuži i to pismeno potvrdi ili posvedoči, mora se sprovesti suđenje i ukoliko se optuženi ne odrekne vere mora biti pogubljen. Prolazile su i decenije a da nije bilo progona, ali bi u vreme nekih prirodnih nepogoda, zemljotresa, suša ili epidemija kod svetine, koja je mrzela hrišćane zbog njihove posebnosti, provalio bes i obnovljni su surovi progoni.
Oko 165. godine, za vreme vladavine Marka Aurelija, koji nije imao visoko mišljenje o hrišćanima njihov položaj se značajno pogoršao, ali u isto vreme podignuti su spomenici apostolima Petru i Pavlu. Petru na brdu Vatikan, gde je stradao, i Pavlu na putu za Ostiju, rimsku luku, gde je, takođe po legendi, stradao. Negde oko 200. godine počeće da se slavi 29. jun kao dan svetih apostola Petra i Pavla.
Učestvuju: Isak Asijel; Prof. dr Radomir Popović; Otac Jozo Milanović; Episkop kruševački dr David; Mr Vladan Tatalović; Prof. dr Radivoj Radić; Prof. dr Slavko Kovačić; Zlatko Kovancaliev; Episkop bački dr Irinej; Prof. dr Đovani Marija Vijan
Urednik serije: Božidar Nikolić; glavni stručni konsultant i scenarista : Prof. dr Radivoj Radić; snimatelj: Vasko Vasović, montažer: Goran Mijić; reditelj: Tatjana Fero.
Veoma dobro urađeno
Posebno zanimljivo je objašnjenje razlika između starorimskog cikličnog i hrišćanskog linearno-progresivnog poimanja postojanja.
:)
Дивно је урађен серијал... Стварно светски....
![313. - 1700 godina slobodnog hrišćanstva 313. - 1700 godina slobodnog hrišćanstva](/upload/thumbnail/2013/01/31/2344820_313.jpg?fileSize=3634&contentType=image/pjpeg&lastModified=1359635344000)
Autor:
Scenario: Prof. dr Radivoj Radić, istoričar. Režija: Tatjana Fero. Urednik serije: Božidar Nikolić.
Dokumentarna serija od 14 epizoda prati istoriju hrišćanstva od njegovog nastanka u Judeji, događaje u vreme donošenja Milanskog edikta sve do 9. veka kada novonastanjena slovenska plemena, u prvom redu Srbi i Hrvati u Iliriku, počinju iz Rima i Konstantinopolja da prihvataju hrišćanstvo. [ detaljnije ]
komentari