Да Можда Не

Држава и привреда - идеологија интервенције

Све гласнији су захтеви радника неких приватизованих предузећа да се пониште уговори и да држава поново преузме управљање тим предузећима.

Радници, који су заборавили када су последњи пут радили, не преговарају више са власницима већ искључиво од државе траже покретање производње и своје плате.

Да ли је Србија суочена са избором да настави приватизацију или да ограничи тржиште и интервенише преузимањем неуспешних предузећа? Како у земљи која има најниже плате у региону очувати радна места? Да ли се излаз из кризе налази у јачању државне интервенције или у даљој либерализацији тржишта, у емисији Оливере Ковачевић, Да Можда Не говоре:

Топлица Спасојевић, председник компаније "ITM group",

Слободан Петровић, директор представништва "Салфорд" за Балкан,

Мирослав Богићевић, председник концерна "Фармаком М.Б.",

др Драган Ђуричин, председник Савеза економиста Србије.

Објављујемо истраживања јавног мњења, које је специјално за ову емисију урадио Истраживачки центар РТС-а 

број коментара 4 Пошаљи коментар
(уторак, 09. феб 2010, 20:54) - M Petrovic [нерегистровани]

komentar za emisiju

Odlicna emisija; komplimenti na izboru gostiju. Pozdravi Profesoru Djuricinu, slusala sam ga kao asistenta 1987e u Bgd; Imam sledece
1. Ima mnogo problema koji prate nasu privatizaciju i koji se nisu pomenuli a vezani su za lutanja drzave u periodu od 2000-do danas; neuspesna makro ekonomska politika nase drzave nas je dovela na ovako niske grane. Zasto u Srbiji nisu pale ostavke u drzavi zbog lose makro ekonomske politike?
2. Kako mogu privrednici da traze bolji kurs dinara kada se zna koliki je spoljnotrgovinski deficit, unutrasnji i spoljni dug te ne efikasno vodjena privreda; to su razlozi za klizajuci kurs dinara. U takvoj atmosferi dinar je neodrziv. Drzava godinama favorizuje uvoznicki lobi sto se jos iz osamdesetih zna da je pogresno.
3. Gospodin Petrovic tvrdi da ne mozemo da znamo ko su vlasnici private equity funds i da postoji privatnost za njegov fond. Cudi me. ipak javnost treba da zna osnovne informacije o velikim ulagacima u takav fond jer je to praksa na zapadu; I ovde novinari mogu da saznaju ko su ti ulagaci; nije istinito reci da su ti podaci tajni; mozda i ne mogu da budu tajni ako su takvi fondovi vazni privredni subjekti u Srbiji. Mislim da treba da znamo ko stoji iza Salforda.
4. Ne slazem se da je geo politicka situacija kriva za to sto Srbija luta i kaska dvadeset godina; Mislim da su za to krivi nasi impotentni politicari od Milosevica do danas; Srbija se sporo prilagodjava zbog lose politicke scene na prvom mestu, korumpiranih i uobrazenih politicara koji se veoma sporo menjaju cak i onda kada su krajnje neuspesni.
Pozdrav iz NJujorka

(петак, 05. феб 2010, 23:51) - Vladimir [нерегистровани]

Kursumlicanin

Olivera,hvala Vam sto nas spominjete u Vasoj emisiji.Tako nas nece zaboraviti oni koji nas ne trebaju zaboraviti,jer su nam obecali da ce nam pomoci.
Zelim da napomenem,da Kursumlicani ne traze nesto sto je nemoguce.Mi samo trazimo da se vrate firme u stanje do 2000 god.,odnosno pre privatizacije.U tom periodu SIK "Kopaonik",je radio bez problema i bio jedna veoma uspesna firma koja je izvozila robu u zapadnu evropu.Plate radnika su bile redovne i solidne za te 90-te godine.
Sto se tice fabrike "7 Juli",ona nije bila tako uspesna u to vreme,jer je tekstilna industrija svuda u to vreme bila u problemu.Medjutim imali su lokale u mnogim gradovima Srbije.Posle privatizacije su ostali bez ijednog lokala.Radnici su ostali i bez akcija u tom preduzecu koje su ih zakonski sledovale,ali koje je novi vlasnik prodao.
U Kursumlijskoj Banji postoji objekat RH centar,koji vec vise godina bez ikakvog razloga ne radi.Zasto?Mi to ne znamo,a znamo da se u nasoj zemlji investira u razvoj turizma......Mozda mi i nismo vise deo ove zemlje???
Gledaju Kursumlicani Vasu emisiju,bez obzira sto je malo kasniji termin.Mi ne ustajemo sutra rano za prvu smenu(nazalost)...

(петак, 05. феб 2010, 22:39) - anonymous [нерегистровани]

sve cveta

Molio bih gospodina Spasojevica da objasni zasto kasne plate u Hladnjaci u Apatinu ciji je on vlasnik i dali je upoznat sa mobingom u pomenutoj firmi?

(петак, 05. феб 2010, 00:40) - anonymous [нерегистровани]

Privreda i privatizacija

Ako kroz jedno crevo za vodu precnika od 1 cola zelite u isto vreme propustiti vise puta vecu kolicinu vode od one koja prolazi normalnim punim crevom, onda morate povecati pritisak isto toliko puta, a kao rezultat toga je dalji domet mlaza vode.
Ako na izlaznom kraju stisnete to crevo i smanjite taj domet i protok vode, crevo ce najverovatnije puci jer ne moze da izdrzi taj pritisak i toliku kolicinu protoka.
Dilema je u tome: Ili unistiti crevo, ili smanjiti pritisak i ptotok na izdrzljivu kolicinu ili u svetu naci trziste koje moze i hoce da prihvati sav taj u Srbiji proizveden drustveni proizvod.
Poenta problema ne lezi po definiciji u sistemu uredjenja privrede vec u sistemu internacionalnog/nacionalnog plasmana robe.