Čitaj mi!

Ne koristite antibiotike na svoju ruku, nisu bezazleni i smanjuju imunitet

Nacionalni korespodent pri SZO profesorka Milica Bajčetić rekla je da su rezultati istraživanja Svetske zdravstvene organizacije pokazali da je pandemija koronavirusa ugrozila racionalnu upotrebu antibiotika. Naglašava da prekomernom upotrebom antibiotika oni neće delovati kada su najpotrebniji i da smanjuju imunitet.

Klinički farmakolog Milica Bajčetić je rekla gostujući u Dnevniku RTS-a da situacija što se tiče neracionalne potrošnje antibiotika nije sjajna ni u Srbiji.

Prema njenim rečima, u periodu od pet godina do 2019. godine je bio napravljen neki red koji je sada ugrožen tokom pandemije zbog popuštanja mera izdavanja antibiotika bez recepata.

"Zabrinjava činjenica da su od ukupnog broja izdatih antibiotika 52 odsto antiobiotici pod nadzorom", rekla je Bajčetićeva.

Na pitanje gde se najviše poštuju pravila o upotrebi antibiotika, Bajčetićeva je rekla da se situacija nije izmenila kada su skandinavske zemlje u pitanju i centralnoevropske poput Nemačke gde ima kontrolisane upotrebe tih lekova, ali u Španiji, Italiji i Grčkoj, kao i u balkanskim zemljama imamo značajno povećanje upotrebe antibiotika.

"Rezultati istraživanja SZO su pomogli da označimo probleme i krenuli smo da sprovodimo edukacije sa lekarima", istakla je Bajčetićeva i apelovala na građane da se antibiotici nikako ne uzimaju na svoju ruku.

Navodi kao zabrinjavajući primer da je Azitromicin izbio na prvo mesta korišćenih antibiotika, a da su do pandemije to tradicionalno bili lekovi na bazi Penicilina. 

Kada je reč o preteranoj upotrebi antibiotika pod nadzorom, profesorka je objasnila da je ZSO napravila klasifikaciju lekova, koji se dele na lekove prvog izbora i lekove pod nadzorom, koji se koriste samo u slučaju kada prva grupa lekova nema efekta.

"Iz ove pandemije ako smo nešto naučili je kako je imati bolest, a nemati lek za tu bolest", kaže Bajčetićeva i dodaje da to što smo uspeli da smanjimo upotrebu antibiotika poslednjih godina sada u pandemiji može da nas vrati na staro.

Najveća opasnost je, kako je istakla stvaranje rezistencije na te lekove, odnosno antibiotici neće delovati kada su potrebni. "Bez antibiotika biće otežani porođaji, transplatacije, takođe, neće biti moguće", navela je profesorka. 

"Svaki student farmacije i medicine zna da antibiotici utiču na strukture ćelija i deluju na bakterijske infekcije, ali ne deluju na viruse i alergije", rekla je Bajčetićeva.

Klinički farmakolog zaključuje da je veoma važno da sačuvamo antibiotike, i da time kupujemo vreme da prevaziđemo rezistenciju.