Čitaj mi!

Koronavirus ušao u domove za stare, mere prevencije moraju se poštovati bez izuzetka

Trenutno je zaraženo 699 korisnika i 398 zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite. Najveći rizik predstavlja ulazak koronavirusa u domove za stare, jer je ta populacija najosetljivija. U Vladi kažu da su preduzete sve neophodne mere kako bi se zaštitili pre svega korisnici, ali i zaposleni kako državnih tako i privatnih domova.

Iako posete korisnicima domova za stare za sada nisu zabranjane, neki od njih svoje najmilije nisu videli mesecima.

"Svoje nisam video jedno četiri meseca... Čujem se s porodicom, koja mi najviše nedostaje, i to mi je najteže i trudim se da se osposobim što pre da bih se vratio normalnom životu", kaže jedan korisnik doma.

Drugu korisnicu muči ista muka: "Nedostaje mi toplina porodice, pošto smo sin i ja sada odvojeni, ali se čujemo svakodnevno preko video-poziva. U kontaktu smo svakodnevno."

Sa rođacima mogu da se vide samo na petnaest minuta, i to u dvorištu doma, ako vremenske prilike dozvoljavaju. U dom ulaze samo zaposleni.

"Prvo moramo da štitimo sebe, ali smo jedini i koji mogu da unesu zarazu... Naše socijalne kontakte smo sveli na minimum, koristimo zaštitu na poslu u kontaktu s njima koristimo maske i rukavice", navodi Aleksandra Isailović, medicinska sestra u domu za stare u Beogradu.

Obavezan karantin za nove korisnike i zaposlene 

Nove korisnike primaju uz obavezan negativan pi-si-ar test, ne stariji od 72 sata.

"Mi moramo biti jako oprezni bez obzira na to što je pi-si-ar test negativan, moramo korisnika izolovati na 14 dana. Ne znamo šta se može desiti nakon prijema. Zato mi preuzimamo i unutar doma, kada primimo korisnika mi ga izolujemo, mora ga negovati jedan tehničar koji će ulaziti kod njega, na taj način sprečava mogućnost u slučaju da se kovid infekcija razvije naknadno", ukazuje Anka Vesić, direktorka Doma za stare u Valjevu.

Dom je uveo i preventivni karantin za zaposlene. Smenjuju se na nedelju dana. Iako nije obavezna mera, pojedini domovi je primenjuju od početka epidemije.

"Da li upevaju da se organizuju, uspevaju, jesu iscrpljeni, jako dugo ovo traje. Stvarno ja moram da odam njima priznanje na istrajnosti, na svemu onome što pružaju tim ljudima. Mnogi su svoje porodice ostavljali kod kuće, upravo su u tim karantinima bili sa svojim korisnicima i pružili sve ono što je njima potrebno", ističe Saša Ristović, sekretar Udruženja privatnih ustanova socijalne zaštite.

Resorno ministarstvo, još u prethodnom talasu epidemije, donelo je više od 40 preporuka i mera zaštite. Virus je ipak ušao u ustanove.

"Ono što ohrabruje je da se uglavnom u većem broju radi o pojedinačnim slučajevima, sporadičnim slučajevima, o ustanovama ili organizacijama u kojima je zaražen jedan do dva. Uglavnom su sve iste mere na snazi osim što više nema vojske da čuva, zato što smo u prethodnih osam meseci zaista shvatili da moramo da budemo jako disciplinovani i da strogo poštujemo epidemiološke mere", napominje Biljana Zekavica iz Inspekcije socijalne zaštite u Ministarstvu za rad.

A to znači i da posle svakog izlaska iz doma, npr. zbog kontrole kod lekara, korisnik mora u izolaciju na 14 dana. U izolaciju odlaze i kada imaju simptome kovida. Zaposleni sa sumnjom na zarazu ostaju u kućnoj izolaciji.