I škola i korona, šta da stalno govorimo sebi

Bitka protiv virusa nametnula je nova pravila pohađanja nastave i u školama i na fakultetima u Srbiji. Psiholog Irena Korićanac rekla je za RTS da je za decu važno da konkretno razgovaramo s njima. Ukazuje da smo oskudevali u mnogo čemu pa je neophodna međusobna podrška.

Zbog epidemije, svaka zemlja širom sveta dočekala je 1. septembar na svoj način, ali ipak, mnogo je sličnosti.

U svim delovima sveta obavezne su ovog 1. septembra maske, distanca i merenje temperature.

Gostujući u Dnevniku RTS-a, psiholog Irena Korićanac rekla je da je za decu važno da na početku ove školske godine konkretno razgovaramo s njima.

"Iz mog iskustva, a već dve nedelje deca idu u školu, kažu da im nije problem što nose maske, da održavaju distancu i higijena ruku, da su to naučili u proteklih šest meseci, i da su im nedostajali škola, profesori, struktura, dosada je neprijatelj naše duše", ukazala je Irena Korićanac.

Za decu je ovih šest meseci bilo teško ne samo to što su bila zatvorena već i što nisu imala obaveze, rekla je ona.

Mladi su se prilagodili i apeli shvatili ozbiljno.

Važno što su se deca vratila u školske klupe 

Irena Korićanac smatra da je važno što su se deca vratila u školske klupe i dodaje da je Udruženje pedijatara Srbije izdalo saopštenje u kojem poručuje da je rizik od korone sada manji od gubitka kada deca ne idu u školu.

"Prethodnih dana smo se svi bavili time kako će se deca organizovati, ali je važno da istaknemo da kada dete ne ide u školu, ne samo što kognitivno ne napreduje, ne uči, ne razvija se intelektualno – ono se ne socijalizuje, ne dobija priliku da se emotivno razvija i da razvija međuljudske odnose i različite veštine koje su važne", istakla je ona.

Dete ne razvija svoje potencijale, pa samim tim celo društvo gubi: to je izgubljena godina cele jedne generacije. 

Podseća na podatak da je u svetu 40 miliona dece propustilo predškolsku pripremu.

Ujedinjene nacije ističu da se neravnopravnost među decom poništava u školskom sistemu, jer nemaju sva deca kod kuće uslove da sistematski uče, pristup internetu, knjigama...

Kako ističe Irena Korićanac, u školi su deca ravnopravna, pa svi imaju šansu da napreduju.

"Mi kao psiholozi stanemo u odbranu dece kada su savremene tehnologije u pitanju, roditelji deci ograničavaju da provode vreme sa savremenim telefonom, ali sada smo videli prednost tog načina rada. U Tiršovoj smo se prebacili na rad na Skajpu, deca su to lakše prihvatila", kaže ona.

Irena Korićanac ističe da su deca lakše prihvatila da sa psihologom pričaju onlajn.

Prednosti onlajn školovanja postoje, ukazuje psiholog, dodajući da je budućnost škole kombinacija tradicionalnog i onlajn učenja.

Koji uzrast je najproblematičniji zbog novih pravila

Irena Korićanac kaže da su se srednjoškolci najbolje prilagodili situaciji, najbolje se organizovali, ali je njima oduzimanje društvenog života najteže palo jer imaju potrebu da se druže, a da se distanciraju od poridice i odraslih i tu je najveći otpor.

Međutim, podvlači da su i oni ozbiljno shvatili situaciju, ali je najveća podrška potrebna mladima u tom uzrastu.

Govoreći o tome koju novu ulogu imaju nastavnici, rekla je da oni imaju još važniju ulogu, ali da im je teško.

"Sve njihive veštine su stavljene na test. Nastavnici se dobro drže, spretni su, imaju puno veština, trude se, ali saradnjom roditelja i škole koja mora da bude izraženija možemo da pobedimo ovu situaciju", rekla je ona.

Što se tiče kažnjavanja roditelja, kaže da postoji mali procenat a u medije izađu situacije s roditeljima koji ne poštuju mere, neki iz neznanja, a neki veruju u teorije zavere.

Kada dođe zima, biće manje druženja napolju. Korićanac navodi da moramo imamti razumevanje za sebe i da pristupimo i deci i sebi sa razumevanjem jer ovo traje šest meseci, trauma se akumulira.

Ukazuje da smo u mnogo čemu oskudevali, pa je neophodno da se međusobno podržavamo i mnogo razgovaramo.

"Da stalno govorimo sebi: ipak ovo neće trajati zauvek, ima rok, moraće da se završi i vratićemo se normalnom životu", zaključila je Irena Korićanac.