Čitaj mi!

Fijasko "Astra-Zenekine" vakcine u Japanu

Japanska vlada za potrebe svojih građana naručila je čak 120 miliona doza vakcine britanske kompanije "Astra-Zeneka", ali je od toga stanovništvu dato samo 120.000.

Jedna od medijskih tema ovih dana u Zemlji izlazećeg sunca je spekulacija o novčanom gubitku koju su pretrpeli njeni poreski obveznici, zbog kašnjenja i problema u kvalitetu britanske vakcine protiv kovida 19.

Naime, japansko Ministarstvo rada, zdravlja i socijalnih pitanja saopštilo je poslednjeg dana septembra da je zbog isteka roka upotrebe uništeno čak 13,5 miliona neiskorišćenih doza kovid vakcine koju je država naručila od britanske kompanije "Astra-Zeneka", čime je utrošeno i poslednje cepivo koje je zemlja nabavila od tog biofarmaceutskog preduzeća sa sedištem u Kembridžu.

Japanska vlada je u decembru 2020. godine, u vreme kada je postalo izvesno da će u svetu uskoro u potrebu ući vakcine "Astra-Zeneke" i "Fajzer-Bionteka", sklopila ugovor sa britanskim proizvođačem za kupovinu čak 120 miliona doza, a u opticaju je bila i mogućnost da dobar deo tog ogromnog kontingenta bude proizveden u samom Japanu (što se nije ostvarilo).

Kuriozitet je to da je u ostrvsku carevinu ukupno pristiglo 57,7 miliona doza "Astra-Zeneke", ali da je lokalnim upravama koje su bile zadužene za sprovođenje vakcinacije prosleđeno samo 200.000, od čega je stanovništvu dato 120.000.

To, dakle, znači da je samo 0,1 procenat vakcina "Astra-Zeneke" koje je država poručila našao put do nadlaktica građana željnih da se zaštite smrtonosne bolesti.

Ovo, stoga što je isporuka te vakcine Japanu najpre kasnila nekoliko meseci, zbog čega se krenulo u primenu "Fajzera", da bi onda postalo jasno da je jedan (relativno mali) broj subjekata koji su u inostranstvu primili "Astra-Zeneku" pretrpeo srčane i moždane udare zbog zgrušavanja krvi, zbog čega je obustavljeno njeno korišćenje.

Ta sumnja u bezbednost britanskog cepiva, dakle, naterala je japansku vladu da u praksi odustane od vakcinisanja domaćeg stanovništva njome.

Vakcine koje su nastavile da pristižu masovno, besplatno su ustupane Tajvanu i zemljama jugoistočne Azije koje su imale problema da dođu do dovoljnih količina cepiva, kao što su Indonezija, Malezija, Tajland ili Vijetnam.

Kako su poreski obveznici ostali "kratkih rukava"

Danas se zna da je čak 44 miliona doza koje je Japan kupio od "Astra-Zeneke" prosleđeno u inostranstvo.

To je tada japanskoj javnosti predstavljeno kao "vakciona diplomatija", odnosno, kao suštinski pozitivan proces koji doprinosi poboljšanju imidža Japana u inostranstvu i predstavlja jednu vrstu geopolitički korisnog pariranja uticaju Narodne Republike Kine koja je mnoštvu stranih država bez nadoknade delila medicinsku opremu i cepiva sopstvene proizvodnje.

Sada je, međutim, kristalno jasno da su poreski obveznici u dalekoistočnoj carevini ostali "kratkih rukava", uskraćeni za medicinsku uslugu koju su platili, te da je reč o ekonomskom promašaju epskih razmera, mada sama država ne može biti okrivljena za to što je pokušala da velikom nabavkom zbrine stanovništvo.

Odgovornost za kvalitet u leži na proizvođaču, koji je, međutim, tvrdio da je njegova vakcina uprkos nekoliko desetina zabeleženih slučaja tromboze (stvaranja ugrušaka u krvi) bezbedna, s obzirom na to da ogromni broj primalaca nije iskusio nikakve teškoće.

To viđenje potvrdila je i Svetska zdravstvena organizacija (SZO), koja britansko cepivo na svom zvaničnom sajtu ocenjuje kao "bezbedno i efikasno za one preko 18 godina starosti".

I dok je nesumnjivo da je Tajvan, koji zbog činjenice da nije član SZO nije mogao da pristupi mehanizmu "Kovaks" te nije mogao da dođe na red da od svog vojnopolitičkog zaštitnika SAD na vreme dobije "Fajzerove" vakcine, zahvalan japanskoj državi za donacije "Astra-Zenekinog" cepiva u trenutku kada gotovo uopšte nije imao sredstava za imunizaciju, istina je i to da je vakcinisanje njime bilo obustavljano širom sveta, kao i to da su medicinski radnici na Tajvanu nisu bili raspoloženi da ga prime.

Glavni centar za rukovođenje borbom protiv epidemije kovida 19 u Tajpeju je u martu 2021. objavio, naime, da samo jedna trećina medicinskih radnika na tom pacifičkom ostrvu sa 23 miliona duša želi da primi vakcinu koju su razvili naučnici sa britanskog univerziteta Oksford , a proizvela "Astra-Zeneka" (dok je 43 posto bilo spremno da podvrgne imunizaciji "Fajzerom").

To sve je na neki način bacilo senku na velike japanske donacije "Astra-Zenekinog" cepiva, jer je utisak da je reč o neželjenoj supstanci koja se ustupa drugima jer se u sopstvenoj zemlji smatra opasnom.

Otkazana nabavka

Kašnjenje u isporuci i zabrinutost u vezi s tom vakcinom, koja se prva u svetu pojavila na tržištu krajem 2020. godine, može se reći, bili su važan faktor koji je uticao na to da Olimpijske igre u Tokiju proteknu bez strane publike i uopšte s praznim tribinama, jer je u trenutku kada je najveća svetska sportska fešta počinjala u Japanu krajem jula 2021. obe doze bilo primilo samo 18 odsto domaćeg stanovništva. (Kasnije tokom tog leta i jeseni, vakcinisanje u Japanu je obavljeno korišćenjem cepiva "Fajzera" i "Moderne".)

Japansko ministarstvo rada, zdravlja i socijalnih pitanja saopštilo je i da je otkazalo nabavku ukupno 62,3 miliona doza koje su po ugovoru o kupovini 120 miliona vakcina bile preostale za isporuku.

Ono, međutim, nije objavilo da li je i koliko država zbog toga platila penale, jer, navodno, u ugovoru postoji odredba koja zabranjuje objavljivanje podataka o novčanoj odšteti u slučaju (jednostranog) raskida – nejasnoća koja podgreva spekulacije u vezi sa novčanim gubitkom pomenutim na početku ovog teksta.

Ipak, treba napomenuti i to da je vakcina "Astra-Zeneke" bila najjeftinija među cepivima zapadne proizvodnje.