Čitaj mi!

Starica u Italiji pronađena u kući dve godine nakon smrti – korona izazvala pandemiju usamljenosti

Niko je nije tražio, komšije su mislile da u kući više niko ne živi, a Marinela Bereta, stara sedamdeset godina, pronađena je nakon što su vatrogasci intervenisali zbog drveća koje se srušilo na kuću nakon što je Lombardiju u ponedeljak pogodio izuzetno jak vetar čiji su udari dostizali i do 100 kilometara na sat.

Vatrogasci su Marinelu Beretu pronašli kako sedi za stolom u kuhinji, gde je preminula najverovatnije još 2019. godine. Ovo je još jedan od mnogih dramatičnih slučajeva usamljenosti, naročito starijih ljudi za vreme pandemije u Italiji.

Bereta je živela sama i nije imala rođake. Preminula je potpuno sama na stolici u kuhinji, a niko se već dve godine nije pitao šta je s njom niti je pozvonio na njena vrata. Komšije su mislile da se preselila zbog pandemije.

Vrlo često u Italiji mediji objavljuju vesti o osobama koje su preminule potpuno same, kao što je nedavni slučaj 53-godišnje žene u Torinu koja je preminula sama i niko je nije pronašao šest meseci.

Usamljenost je stanje u kome žive mnoge osobe, naročito starije, a koje ima vrlo dubok uticaj na psihološko i fizičko stanje ljudi koje ne tako retko dovodi i do dramatičnih ishoda.

Izolacija i usamljenost skraćuju života na isti način kao i pušenje 15 cigareta dnevno, pokazala su istraživanja, dok uvećavaju rizik od smrti i do 27 odsto.

Usamljenost je jedan od faktora rizika kada se radi o depresiji, ali ima veliki uticaj i na anksioznost, opsesivno-kompulsivni kao i kongitivne poremećaje. Mnoga istraživanja su pokazala da nedostatak veza sa drugim ljudima može dovesti i do samoubistva.

Usamljenost ima uticaja i na fizičko zdravlje, dovodi do hipertenzije, poremećaja sna kao i slabljenja imunološkog sistema, a osobe koje su usamljene često preterano konzumiraju alkohol i cigarete.

Usamljenost trećeg doba

Po podacima iz 2018. godine Italijanskog instituta za statistiku, oko 40 odsto Italijana koji imaju više od 65 godina nemaju nikoga kome mogu da se obrate ukoliko im je potrebna pomoć.

Uzroci koji do toga dovode su porodične krize, fizička ograničenja kao otežano kretanje i sve češće korišćenje interneta umesto neposredne komunikacije.

Jedna italijanska studija u koju je bilo uključeno 1.500 ljudi pokazala je da 43 odsto starijih živi usamljeno, a nakon što su šest godina kasnije ponovili istraživanje uvideli su da su takve osobe imale povećan rizik od smrtnosti za 45 odsto usled pogoršanja uslova života.

U Italiji, zemlji koja ima skoro 60 miliona stanovnika, živi 14 miliona onih koji imaju više od 65 godina, što je skoro 23 odsto stanovništva.

Pandemija i usamljenost starijih

Usled pandemije koronavirusa stariji ljudi su bili potpuno izolovani u svojim domovima, a starački domovi nisu dozvoljavali posete koje su bile onemogućene i u bolnicama.

Tako je mnogo starijih ljudi preminulo u potpunoj usamljenosti. Tokom protekle dve godine ljudi koji žive u staračkim domovima i koji nisu imali mogućnost da se mesecima sretnu sa svojim najmilijima počeli su da pate od anksioznosti, poremećaja ishrane i sna, delirijuma, uznemirenosti, nesanice i poteškoća u hodanju.

Ovi podaci samo podvlače dramatičnost izolacije ljudi i posledice na zdravlje.

Moguća rešenja

U Evropi se sve češće organizuje takozvani "co-housing" – više starijih ljudi koji su ostali sami odlučuju da žive zajedno uz pomoć osoba koje će zajednički platiti i koje će brinuti o njima.

Još jedan primer je model "Dementia Friendly Community" koje predstavljaju prave male gradiće koji su napravljeni radi što boljeg života osoba sa demencijom, a u kojima se takve osobe osećaju prihvaćeno, poštovano i uključeno u život zajednice.

Još jedna kategorija ljudi koja ne bi smela da bude zapostavljena su osobe koje brinu o potpuno nesposobnim starijim ljudima, što može dovesti do narušavanja njihovog zdravlja, kako fizičkog tako i psihičkog, a može i da unazadi njihov poslovni i društveni život.

U Italiji postoje takozvani "Caffe Alzheimer" koji predstavljaju mesta na kojima se okupljaju osobe koje u porodici imaju člana koji boluje od ove bolesti i koje razmenjuju iskustva, razgovaraju sa psiholozima i jednostavno pronalaze nekoga ko će ih saslušati.

Nova pandemija: usamljenost

Izveštaj Ujedinjenih nacija pokazuje da je 2020. godine u svetu bilo 727 miliona ljudi sa više od 65 godina, a predviđanja pokazuju da će taj broj biti 1,5 milijardi 2050. godine.

Broj ljudi koji će imati 65 godina 2075. biće duplo veći od broja dece ispod 15 godina.

Usamljenost starijih ljudi, koja je izašla na površinu za vreme izolacije prouzrokovane pandemijom, postaje sve agresivnija društvena patologija koja prerasta u fizičku bolest i jedna je od najvećih uzročnika prerane smrti.

Usamljenost je najteži kolateralni efekat pandemije i potencijalno nova pandemija koja će, kada prođe ova prouzrokovana koronavirusom, tek pokazati do čega je prekid kontakata sa spoljnim svetom zaista doveo.