Čitaj mi!

Predsednica Evropske centralne banke: Oporavak od pandemije možda bude odložen

Kristin Lagard, predsednica Evropske centralne banke nada se da će 2021. i dalje biti godina ekonomskog oporavka od pandemije, uprkos strogim blokadama i zabrinutosti zbog pojave novih sojeva kovida 19.

Kristin Lagard navodi da će se oporavak odvijati u dve faze.

"Nadamo se da je 2021. još uvek godina oporavka, ali u dve faze. Prva faza je očigledno ona koja će i dalje biti opterećena vrlo visokim nivoom neizvesnosti", rekla je Lagardova na panelu na 51. Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, koji se zbog globalne zdravstvene krize prvi put održava u virtuelnom formatu od 25-29. januara.

Evrozona je suočena sa rastom broja slučajeva koronavirusa, poštravanjem mera ograničenja i sporim uvođenjem vakcina, što nanosi dodatnu ekonomsku štetu regionu, za koji se procenjuje da je prošle godine zabeležio pad veći od 7,0 odsto.

Prema Lagardovoj, sadašnje ekonomsko okruženje "tek treba da pređe most koji vodi do oporavka, a čini se da će prelazak tog mosta biti malo odložen, ali ne bi trebalo da bude izbačen iz koloseka", prenosi Si-En-Bi-Si.

Najnoviji ekonomski podaci Evropske centralne banke nagoveštavaju privredni pad u poslednjem kvartalu 2020, što će, prema mišljenju Lagardove, "imati uticaj i na prvi kvartal 2021".

Evropska centralna banka je u decembru procenila da će bruto domaći proizvod evrozone u 2021. godini iznositi 3,9 odsto, a naredne godine 2,1 procenat, ali te prognoze u velikoj meri zavise od razvoja situacije s pandemijom i od brzine vakcinisanja građana.

Čak i kada region jedinstvene valute dođe do tačke da ekonomije zemalja članica mogu u potpunosti da ukinu restriktivne mere, postojaće dodatni izazovi da se osigura solidan ekonomski rast.

"Ekonomija o kojoj govorimo nije više ona ista", dodala je šefica Evropske centralne banke.

Prošle nedelje, Evropska centralna banka je odlučila da zadrži na nepromenjenom nivou svoj ogroman paket monetarnih podsticaja. Njen pandemijski program hitne kupovine obveznica, koji bi mogao da potraje do marta 2022, iznosi čak 1,85 biliona evra i ima za cilj pružanje podrške vladama evrozone s jefitnijim troškovima zaduživanja.

Kamatne stope Evropske centralne banke takođe su ostale na istorijski najnižim nivoima kako bi se dodatno podstaklo kreditiranje u regionu.