Virusolozi i Angela Merkel na udaru kritika tabloida

Početak ublažavanja antikorona mera i bezmalo letnje temperature uticali su da je minulog vikenda popriličan broj građana Nemačke zaboravio na i dalje aktuelnu zabranu susretanja više od dve osobe. I dok epidemolozi upozoravaju da Nemačkoj preti drugi talas epidemije ukoliko disciplina građana u potpunosti nestane, na javnom sceni je debata o ublažavanju antikorona mera dovela do žučnih međusobnih napada između medija, političara i virusologa.

Suštinski, u javnosti su formirane dve suprotstavljene strane. Na jednoj je kancelarka Angela Merkel, bavarski premijer Markus Zeder, većina virusologa i epidemiologa, kao i pojedini novinaski komentatori, koji se zalažu za veliku opreznost prilikom ublažavanja antikorona mera uvedenih pre više od mesec dana.

Na drugoj su premijer Severne Rajne Vestfalije Armin Lašet, pojedini opozicioni lideri ali i komentatori tabloida, koji smatraju da nemačka ekonomija ne može više da izdrži antikorona mera te da ih treba brzo ublažiti i ukinuti.

Prema poslednjih podacima, u Nemačkoj je više od 157.000 ljudi inficirano koronavirusom, od kojih je oko 6.000 preminulo a oko 114.000 ponovo zdravo.

Poslednji frontalni napad, pre svega, na kancelarku Angelu Merkel, došao je od glavnog i odgovornog urednika tabloida Bild Julijana Rajhelta, koji smatra da su svi stručnjaci grešili u bezmalo svakoj proceni "tako da je naše poverenje u njih nestalo".

Ukazujući na protivurečne stavove i preporuke struke minulih sedmica, prvi čovek najtiražnijeg nemačkog dnevnog lista ističe da ga najviše brine što je nemačka „ekonomija već tako masivno i delom nepopravljivo oštećena".

"Užurbano uništenje nemačka ekonomije ne bi bilo održivo, ne samo ni za jednu partiju, već možda ni za demokratiju", ističe Rajhelt kriveći za to kancelarkinu "tvrdoglavost, svojeglavost i ubeđenost da je uvek u pravu" koja, kako kaže, jednog člaaa Merkeline vlade "podseća na izbegličku krizu".

U ovom komentaru pod naslovom "Dosta sa svojeglavošću u korona politici" uz fotografiju Angele Merkel, urednik kritikuje kancelarku što je optužila svakog skepika za "origijske diskusije o otvaranju" društva.

Prema njegovim rečima, interesi mnogih ljudi i političara koji ih predstavljaju se drastično razlikuju. Kako kaže, za one političare koji zagovaraju ublažavanje restrikcija, svaja smrt od korone mogla bi da postane visoki rizik.

"S druge strane, za milione ljudi je razarajuće ako im je uništena njihova ekonomska osnova za egzistenciju, iako i dalje imamo jedva po koju smrt od korone", piše urednik Bilda, ističući da "političari odbijaju da učestvuju u ovoj gorkoj ali nažalost neophodnoj debati".

Rajhelt smatra da "to da država nikad ne sme da vaga ljudski život u odnosu na neku drugu dobrobit predstavlja uzvišenu ideju, ali da ona nažalost u realnosti ne stoji". Prema njegovoj oceni, zbog toga je neophodno diskutovati te da je "snaga demokratije u tome da može da izdrži i najneprikladnije debate".

S druge strane, levo orijentisani dnevni list Tagescajtung u komentaru pod naslovom "Dugotrajna kriza" ukazuje da bi kancelarka trebalo javnosti jasno da kaže da će biti i drugo zatvaranje u kuće ukoliko broj inficiranih ponovo ode gore.

"Kancelarka u više navrata je istakla da ona neće drugo zatvaranje. Ali to će se dogoditi, verovatno i više puta. Bar je to aktuelno iskustvo Tajvana, Hongkonga, Singapura i Južne Koreje", ističe komentator ovog lista i dodaje da ćemo još godinu dana i više morati da živimo u vanrednom stanju, sve dok vakcina ne bude pronađena.

Dok tabloidi optužuju struku i kancelarku da prevelikom opreznošću ubijaju nemačku privredu, jedna od vodećih nemačkih virusološkinja Melani Brinkman smatra povratka u normalan život neće biti uskoro i da je „vlada dala pogrešan signal ublažavanjem mera".

"Plašim se da mnogi ljudi sada više ne shvataju virus ozbiljno i ponovo su u kontaktu sa mnogo više ljudi. Ukoliko se to dogodi, uskoro ćemo se pratiti na početak", ističe ona.

I virusolog Kristijan Drosten, koji savetuje nemačku vladu, smatra da je ublažavanje došlo prerano i da bi drugi talas infekcije mogao da udari Nemačku mnogo jače od prvog.

On u nekoliko intervjua ukazuje da je ranom dijagnostikom u velikim razmerama Nemačka zaustavila pandemiju i sada ima poluprazna bolnička odeljenje intenzivne nege što dovodi do „paradoksa prevencije".

"U Nemačkoj, ljudi vide da bolnice nisu prenatrpane i ne razumeju zašto su im onda prodavnice zatvorene. Oni samo gledaju na ono što se dešava ovde (u Nemačkoj), a ne situaciju u, na primer, Njujorku ili Španiji. To je paradoks prevencije i za mnoge Nemce ja sam zli čovek koji uništava ekonomiju", kaže Drosten i dodaje da dobije pretnje smrću.

Istovremeno, prvi čovek Bundestaga Volfgang Šojble u intervjuu za dnevni list Tagesšpigel ističe da "ne smemo virusolozima prepustiti odluke" te da „moramo sprečiti ogromne ekonomske, socijalne, psihološke i druge efekte". Kako kaže, dvogodišnje zatvaranje u kuće bi imalo strašna posledice.

"Kad čujem da je zaštita života važnije od svega, onda moram reči da to u toj apsolutnosti nije tako. Ako uopšte postoji apsolutna vrednost u nemačkom ustavu, onda je to dostojanstvo čoveka. Ono je nepovredivo, ali ne iskljućuje da moramo da umremo", rekao je Šojble, ukazujući da država ne može na duži rok da nadomeštava to što ne radi privreda te da ćemo "doživeti strukturne promene u privredi, društvu i politici".