Švedska i Danska: borba protiv virusa, sa dve strane mosta

Tako blizu, a tako daleko, ovom izrekom moglo bi se opisati kako se Švedska i Danska bore protiv koronavirusa. Dve zemlje povezuje čuveni most Eresund kojim dnevno prođe i do 70.000 ljudi. Međutim, ovih dana, most je zatvoren sa danske strane, a otvoren sa švedske. Eresund je postao dobra metafora odnosa dve skandinavske zemlje prema pandemiji koronavirusa.

Pandemija je zaustavila ekonomije, zatvorila ljude širom kontinenta i sveta. Međutim, u Švedskoj su granice otvorene. Vozovi i autobusi prevoze ljude. Može se i u bioskop. Život je uobičajen, nema ograničenja, samo preporuka.

"Vlada predlaže rad od kuće, da se ne dolazi u kontakt sa starijima, koji inače u Švedskoj žive sami ili u domovima. Retko u porodicama, sa decom ili unucima, to se dešava kod stranaca u Švedskoj", priča Jovan Radomir, švedski voditelj i novinar.

"Prodavnice i restorani su otvoreni, pre neki dan je preporučeno da se ne okuplja više od 50 ljudi, a građani se upozoravaju da drže rastojanje od dva metra."

Na ulicama, većina ljudi kao i u Srbiji drži rastojanje, gleda da ne posećuje starije osobe, priča montažer koji radi u Helsingborgu, Slavko Ženar.

"Kafići jesu puni, ali ljudi se trude da se ne kreću u većim grupama. Preporuka je vlade da i dalje vežbaju, ali samo sa porodicom i ne više od dvoje i da drže rastojanje. Ovde je i veliko pitanje anksioznosti, depresije, ljudi pitaju: šta ako se zatvorimo u kuću...", priča Slavko.

Zatvorena Danska

Na svega most udaljenosti, susedna Danska je zabeležila 77 smrtnih slučajeva i manje od 3.000 potvrđenih slučajeva. Bila je među prvim zemljama koje su u Evropi zatvorile granice i škole.

Filmski reditelj iz Kopenhagen, Mihael Graversen, kaže da je izolovan sa porodicom skoro dve nedelje.

"Možemo napolje, ali ne da budemo u grupi od više od 10 ljudi. Zemlja je zatvorena, škole ne rade, i dalje možete napolje i da se srećete sa ljudima, ali na odstojanju. Mislim da je većina ljudi odgovorna, premijerka je uspela da ljude okupi oko društvene svesti, da svi brinemo jedni o drugima. Ima nekih mladih koji ne drže odstojanje, ali većina to poštuje. Premijerka za sada ne mora da zabrani kretanje u potpunosti.

Za to vreme, u Švedskoj, premijer Stefan Leven je zatražio od građana da se ponašaju kao odrasle osobe, i da ne šire paniku niti glasine.

"Broj umrlih raste, a fokus političara je kako spasiti privredu, mala preduzeća se gase, a medicinski eksperti informišu građane kako pomoći stanovništvu i zdravstvenom sistemu. Šveđani još gledaju kako se brinuti o standardu Švedske, iako se u susednim zemljama isto dešava. Političari imaju svoj metod. Jako je teško naći nekog ko nosi masku, a i nema ih. Ušao sam da se raspitam jutros, oni ne znaju kada će stići", priča Jovan Radomir.

Kao i u drugim zemljama, i u Švedskoj se bije bitka za održanje ekonomije. Bruto domaći proizvod Švedske umanjiće se za četiri odsto ove godine, najavljuje tamošnja ministarka finansija.

"Država je pogođena ekonomski", kaže Slavko Ženar, "ali se trudi da pomogne onima koji žele da rade. Na primer, agencija u kojoj radim je primer, mi od sledeće nedelje idemo na skraćeno radno vreme, sa dva radna dana nedeljno, uz 93 odsto plate."

Danska vlada tokom zatvaranja zbog virusa plaća 75 odsto zarade zaposlenima koji bi inače bili otpušteni. Ostatak pokrivaju kompanije.

"Suština je da kompanije ne moraju da otpuste radnike, drugo, ako imate mali biznis i vi ćete dobiti neku kompenzaciju. Ne 100 odsto, ali dosta. Moguće je bar za sada da mnoge kompanije opstanu i posle ovoga", pojašnjava Mihael Graversen.

Koji metod je bolji?

Premijerka Danske Mete Frederiksen poziva na postepeno ukidanje restrikcija posle Uskrsa. Kaže da ima dokaza da je zaraza uspešno odložena i da ima razloga za optimizam.

"Juče sam prvi put imala dobre vesti", kaže premijerka Graversen. "Ovde mere koliko dnevno ima novoobolelih i porede podatke. Kriva se ispravila. Cilj je bio da se ona ne povećava kao u Italiji. Dakle, virus je tu, ali je na nivou gde sistem može da ga podnese.

Dobre su vesti, premijerka kaže da će mere trajati još dve nedelje. Ako uspemo, otvorićemo se malo po malo. Sada imamo 500 novih slučajeva, 145 na intenzivnoj nezi. To je usporavanje."
Gardijan piše da strah ipak postoji kod švedskih naučnika i lekara. Peticija koju je potpisalo više od 2.000 lekara, naučnika i profesora – uključujući predsevajućeg Nobelovom komitetu. Svi oni traže od Vlade snažnije mere, smatraju da nema dovoljno testiranja, niti izolovanja.

"Niko ne zna ko ima najbolji metod, to će se tek videti", priča Jovan Radomir. "Ovde se inače ne diže panika. Sada stanovništvo ima poverenja u političare. Iako se može reći da se sve menja, ni u Švedskoj više nije hladno, a ni standard nije kao nekad, ali nadam se da će svi da shvate da je ovo ozbiljan virus i da svi moramo ozbiljno da pristupimo pandemiji. Korona ne prašta greške, očigledno."

"Švedska se takođe sprema na loš scenario", dodaje Slavko Ženar. "Grade se poljske bolnice u blizini postojećih, vojska pomaže. Mi smo svoje kontakte sveli na nulu, čujemo se telefonom, svi ovde znaju da je neophodno prvo zdravlje, a za prijateljstvo će biti vremena i kasnije."

Danci nisu sigurni šta da misle o pristupu koji je preuzela susedna Švedska. Kako kaže Mihael Graversen, "zadržali smo dah".

Bojimo se da im se to ne vrati kao bumerang, da ne vidimo dramatičan broj novoobolelih. Vidimo da su mere u Danskoj uradile posao, i zato što smo bili brzi, brzo smo se zatvorili. Ali to nije princip u Švedskoj, malo samo zabrinuti da su na pogrešnom putu. Ali, na kraju, videćemo. Možda i ta strategija upali. Vreme će pokazati.