Čitaj mi!

Naučni skup posvećen Vasi Čubriloviću

Istorija srpskog naroda na ovim prostorima velikim delom obeležena je težnjom ka slobodi, i koren mnogih događaja nalazi se upravo u tom osećanju. Možda se tu može naći i odgovor na pitanje: zašto je došlo do Sarajevskog atentata? Tog 28. juna 1914. godine, Gavrilo Princip nije bio sam. Viziju slobode sa njim su delili Mladobosanci, među kojima je bio i Vaso Čubrilović. U znak sećanja na istaknutu ličnost srpske istorije, akademika, profesora, ministra i istoričara, nedavno je u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti održan je naučni skup pod nazivom "Od Gradiške i Sarajevskog atentata do najuglednijeg srpskog istoričara i političara".

Sroski akademik, član Mlade Bosne, Vasa Čubrilović, jedan od učesnika atentata na austrougarskog naslednika, Franca Ferdinanda, 1914. u Sarajevu, sve je to bio Vasa Čubrilović.

Rođen 1897. godine u tadašnjoj Bosanskoj Gradiški. Zbog maloletnosti, sud ga je na suđenju Mladoj Bosni poštedeo smrtne kazne, ali osudio na 16 godina teške tamnice.

Nakon Prvog svetskog rata je oslobođen, kada počinje svoj akademski put, kroz proučavanje istorije srpskog naroda pod turskom vlašću i istoriju srpske revolucije.

"Vasa Čubrilović je važan i kao svedok i učesnik epohe, i kao istoričar. S jedne strane je njegov život, ispunjen odsudnim trenucima, ne samo za njegovu pojedinačnu sudbinu, nego za sudbinu srpskog naroda. On pripada znamenitoj porodici Čubrilović, jednoj od najznamenitijih porodica Bosanske Krajine i Gradiške, koja je dala mnogo znamenitih ličnosti istorije srpskog naroda", kaže istoričar Miloš Ković.

Kao istaknuti antifašista u Drugom svetskom ratu je uhapšen, a kaznu je služio u zatvoru Gestapoa i banjičkom logoru. Po završetku rata, iazbran je dva puta za ministra Vlade Jugoslavije, prvo poljoprivrede, a potom i šumarstva. Vraćen je i na Filozofski fakultet.

"Njegove knjige su sinteze koje govore o stvaranju nacionalne svesti kod Srba, njenoj evoluciji i stvaranju celine srpskog naroda u 20. veku", kaže istoričar prof. dr Vojislav G. Pavlović.

Akademski život počeo je kao profesor na katedri za nacionalnu istoriju, gde je na mesto dekana postavljen 1960. godine.

"Akademik Čubrilović je bio veliki istoričar, koji je sagledavao celinu srpskog prostora, i istorije koja se na njemu odvojala od 18. do 20. veka. Posmatrao je srpsku istoriju kao pokret koji je krenuo iz patrijahalne sredine, preko građanskog društva, do poslednjih godina i komunističke Jugoslavije", kaže Pavlović.

Čubrilović je bio član Srpske akademije nauka i umestnosti0, kao i počasni član Akademije nauka SSSR-a. Bio je osnivač i predsednik Balkanološkog instituta, član predsedništva SANU, kao i brojnih odbora i komisija.