Nostrifikacija diploma kamen spoticanja

Urošu Maksimoviću je za nostrifikaciju diplome američkog Lejk Forest Koledža trebalo godinu i po dana. Složeni proces nostrifikacija diploma uskoro treba da postane jednostavniji. Izradom novog Pravilnika i Zakona, neće se više dešavati da kandidat na jednom univerzitetu bude odbijen, a da mu drugi prizna diplomu.

U protekle četiri godine, na Univerzitetu u Beogradu od 1 200 zahteva, samo 12 je bilo negativno rešeno. Veliki broj studijskih programa predstavlja dodatni problem pri nostrifikaciji diploma. Za master studije u Evropi postoji 500 različitih programa, neke su specijalizacije, dok druge vode ka doktorskim studijama.

"Teško je, pošto mnogi studijski programi naših fakulteta nisu do te mere kompatibilni sa studijskim programima u raznim zemljama u inostranstvu, to je zapravo jedan vrlo ozbiljan i težak posao", kaže prof. Borislav Boričić, prodekan Ekonomskog fakulteta.

Narednih meseci trebalo bi da bude gotov pravilnik, a potom i Zakon o priznavanju kvalifikacija u cilju zapošljavanja. Ali pre toga, Zakon treba da reguliše nacionale okvire kvalifikacija i listu zanimanja. Time bi se usaglasila akademska i profesionalna zvanja, kako bi se lakše formiralo tržište rada i radne snage na evropskom nivou.

Urošu Maksimoviću je za nostrifikaciju diplome američkog Lejk Forest Koledža trebalo godinu i po dana. Prvo se bezuspešno obratio Ekonomskom fakultetu, a potom je pokušao da nostrifikuje diplomu na Fakultetu političkih nauka, najzad je upućen na Rektorat beogradskog univerziteta, gde su mu nostrifikovali diplomu kao kombinaciju ova dva fakulteta. Diplomu mu poslodavac nije tražio, ali je bila neophodna za nastavak školovanja, za postdiplomske studije.

„Naravno, nisam mogao da dajem ispite, niti da imam bilo kakvu prijavu do nostrifikacije, tako da sam to tek kasnije realizovao kad sam dobio papir", kaže Uroš Maksimović.
I diplomci i profesori su saglasni da proces priznavanja diploma treba da bude brži. A cena koja se u tu svrhu izdvaja, zavisi od nivoa studija i univerziteta. Na Beogradskom univerzitetu, na primer, košta od 24 000 za osnovne, do 54 000 za doktorske studije. U tu svrhu, na privatnim univerzitetima, treba izdvojiti i do tri puta više novca.

broj komentara 0 pošalji komentar