Čitaj mi!

Retrospektiva Džoje Ratković Gavele u Beogradu

Retrospektivna izložba „Sa vetrenjačama“ Džoje Ratković Gavele, u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu, prvi put beogradskoj publici predstavlja stvaralaštvo devedestih koje je nastalo u dijaspori kada je ilustratorka radila za austrijske, nemačke i švajcarske izdavačke i novinske kuće. Izložba traje od 9. do 30. juna.

Četiri decenije rada ilustratorke, crtača, karikaturiste i slikarke Džoje Ratković Gavele povod je da se drugi put organizuje samostalna izložba u Muzeju primenjene umetnosti. Retrospektivna izložba Sa vetrenjačama predstavlja više od tri stotine radova iz opusa umetnice koja spada u sam vrh srpske ilustracije druge polovine dvadesetog veka.

Džoja Ratković Gavela rođena je u Mostaru 1940. godine. Za vreme studija na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu počela je da radi za jugoslovenske izdavačke i novinske kuće. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka ona je izgradila prepoznatljiv stil ilustrovanja u kojem dominira rafinovan crtež.

Početkom devedesetih godina Džoja Ratković Gavela je otišla u Beč, gde je radila za austrijske, nemačke i švajcarske izdavačke i novinske kuće. Ovaj period njenog stvaralaštva prvi put se prikazuje beogradskoj publici. Dok je 1972. na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti predstavljen presek radova sa početka karijere mlade ilustratorke, na izložbi 2011. godine Džoja Ratković Gavela prikazuje zaokružen opus koji je nastao tokom rada u dva različita evropska podneblja.

Naziv izložbe Sa vetrenjačama opisuje idejnu povezanost autorke sa problemima i dilemama bliskim Don Kihotu, Sizifu, Hofmanu ili Kafkinim likovima. Slobodan Jovanović, kustos izložbe kaže: „Kompaktnost karikatura i ilustracija manjeg formata stavlja Džojin crtež u  prvi plan, čime se dodatno naglašavaju neočekivane situacije u kojima se nalaze akteri njenih radova. Oni komuniciraju sa drugim likovima nadrealnim spojem likovnih elemenata: vetar, jezik, uho, vetrenjače, pero, samo su neki od brojnih motiva koje Džoja Ratković Gavela koristi da iskaže nemir koji pokreće nju i njene likove. Iz ovakvog odnosa likova postaje vidljiv Džojin umetnički credo. Njen potez je protkan karakterističnim humorom koji nastaje neobičnim odnosima u kojima se nalaze akteri. Ironija i satira se mešaju u viđenju društva koje ne vidi sebe".

broj komentara 0 pošalji komentar