Trećina nasilnika izbegne kaznu

Zbog dugih, složenih i iscrpljujućih procedura, trećina žena koje dožive nasilje u porodici, odustane od sudskog gonjenja nasilnika, ukoliko nemaju pomoć i podršku. Mnoge od njih, tu podršku nalaze u Sigurnoj kući.

Trećina žena koje dožive nasilje u porodici, zbog dugih, složenih i iscrpljujućih procedura, odustane od sudskog gonjenja nasilnika, ukoliko nemaju pomoć i podršku. Mnoge od njih, tu podršku nalaze u Sigurnoj kući.

Zahvaljujući brojnim kompanijama i pojedincima, koji su pomogli humanitarnu akciju RTS-a, treća Sigurna kuća u Beogradu trebalo bi da bude završena do kraja jeseni.

Poteškoće da se snađu u složenom pravnom sistemu i da ga razumeju kao i pritisci rodbine da odustanu od sudskog postupka, utiču na to da se žena povuče i vrati nasilniku.

Uz to je najčešće bez zaposlenja, a sudski postupci, ne samo da dugo traju već su i skupi.

Koordinator Savetovališta za borbu protiv nasilja u porodici Vesna Stanojević objašnjava kako obično izgleda jedan takav proces.

"Žena ode na suđenje, nasilnik se ne pojavi, suđenje se odlaže, ona ponovo ode, on se opet ne pojavi i suđenje se odlaže... Pa izvinite, to ne može beskonačno. Zašto se u krajnjoj liniji ne menja zakon o parničnom postupku, pa da se posle prvog njegovog nedolaska donese presuda. Ovako je to nešto što je dugo, neizvesno i skupo", objašnjava Stanojevićeva.

Tanja Ignajtović iz Autonomnog ženskog centra navodi da uz sve to nema ni sistemski organizovane podrške, od prvog trenutka do završetka postupka, da tu ženu vodi kroz sistem, koji neke od njih i ne razumeju.

Praksa je pokazala, da u večini slučajeva, kada i dođe do sudskog procesa, nasilnici najčešće dobiju uslovnu ili novčanu kaznu.

V.D. predsednika osnovnog suda u Loznici Miroslav Aleksić smatra da kazne nisu blage, ali da je problem to što se ne izriču u pravom smislu.

"Porodica često moli sud za blagom kaznom jer dođe do pomirenja, ponovo žive zajedno. Onda nastane novi problem jer nasilnik najčešće izdržava porodicu. Svi mole sud da kazne bude uslovne ili da se oslobodi nasilnik", navodi Aleksić.

Mnoge tragedije bile bi izbegnute, da su na vreme preduzete mere.

Problem je i to što ne postoji nadzor nad izvršenjem izrečene kazne. Kada bi, kažu advokati, sudovi bili u obavezi da o izrečenoj kazni, obaveste, naprimer Centar za socijalni rad, tada bi se moglo kontrolisati izvršenje kazne.

broj komentara 2 pošalji komentar
(utorak, 16. nov 2010, 13:35) - anonymous [neregistrovani]

jedno mišljenje

društvo je tako strukturirano da je moć muiškaraca prisutna na svim nivoima organizacije društva, od porodice, do sudstva i politike. Onaj ko ima moć on i odlučuje tj, u poziciji je da donosi odluke. Vrlo često se donošenje odluka poistovećuje sa muškošću, tako da muškaraci imaju strah da će biti feminizirani i da će izgubiti kontrolu nad ličnostima i događajima, ukoliko im se ova privilegija oduzme. Pored toga, značajan procenat nasilnika jesu osobe sa izrazitim psihičkim i psihijatrijskim problemima koji su rezistentni na lečenje.

(sreda, 22. sep 2010, 09:56) - stojanka [neregistrovani]

vaspitavanje !

Ovi problemi se ne mogu resavati samo kaznama i sigurnim kucama. krajnje je vreme da se deca uce da nasilje nije resavanje problema, deci trebaju roditelji biti primer, nazalost jos uvek se muska deca vasptavaju da "dobar samar u dobrom trenutku dobro deluje".Muskarac ima pravo da vlada sa zenom to se zahteva od drustava jer ako nije "bog i batina" nije musko. Ovaj mentalitet treba vaspitanjem promeniti