Čitaj mi!

Portret albanske elite i problem kosovske državnosti

Živojin Rakočević i Božica Slavković Mirić

U 'Dečanskoj hrisovulji' s početka četrnaestog veka detaljan popis domaćinstava i sela u Metohiji i današnjoj severnoj Albaniji beleži osamdeset devet naselja od kojih su samo tri albanska. Preostalih osamdeset šest naseljeno je Srbima. Uprkos propasti srpsle srednjovekovne države, velikih seoba i istorijskih lomova u potonjem dobu, sve do kraja devetnaestog veka, Albanci su manjinski narod na Kosovu i Metohiji.

Prema bečkoj statistici iz 1871. godine od oko pola miliona stanovnika na teritoriji današnjeg Kosova dve trećine je srpsko, jedna albansko stanovništvo. To je, međutim, period kada počinje albansko nacionalno buđenje i dolaze decenije dramatičnih promena koje su potpuno je preokrenule etnički odnos. Početkom dvadesetog veka statistika na Kosovu beleži dve trećine Albanaca i jednu trećinu Srba.Tako počinje vek albanske etničke dominacije. Istovremeno Srbi na Kosovu i Metohiji posle više vekova obnavljaju političku i državnu dominaciju.

Ovaj paradoks pojačao je već razvijene tenzije dva naroda a u okviru srpskog državnog prostora i nacionalnog tkiva razvio se albanski pokret. Iz arhaičnog, plemenski organizovanog društva izrasla je nacionalna ideja i politička elita koja danas pretenduje na drugu albansku državu na Balkanu.

Šta je u osnovi ovog procesa i njegove geneze, kako se razvila nova albanska elita na Kosovu i Metohiji i kakva je perspektiva ovog projekta za Rečeno i prećutano govore Živojin Rakočević, pisac i novinar sa Kosova i Božica Slavković Mirić iz Instituta za noviju istoriju Srbije.

Urednik i voditelj emisije je Radovan Pantović.

broj komentara 0 pošalji komentar